Biljka aronija potiče sa istoka severne Amerike, odakle je preneta u Sibir i severnu Evropu. Poznata je i kao sibirska borovnica, zbog otpornosti na mraz, ali i kao crna aronija zbog tamne boje ploda. Ukus aronije je nešto oporiji od borovnice, a plod čine jestiv i lekovit deo biljke. Dobro se održavaju na grmu, tako da se mogu brati i dva meseca nakon sazrevanja.
Kako aronija utiče pozitivno na zdravlje organizma
Indijanci su prvi prepoznali lekovita svojstva, zbog čega su je redovno koristili u ishrani, dok se nauka za ovu biljku zainteresovala tek devedesetih godina prošlog veka. Od tada su urađene brojne studije koje su pokazale da aronija sadrži velike količine biofenola, tanina, antocijanina, folnu kiselinu, vitamine A, C, B2, B6,B9,E, veoma redak vitamin P, kalijum, kalcijum, gvožđe, jod, fosfor.
Aronija pre svega pojačava stvaranje rodopsina u mrežnjači oka i time povećava oštrinu vida, dok se zaštitno dejstvo na nervne ćelije ogleda u popravljanju moždanih funkcija i sprečavanju oštećenja perifernih nerava.
Aronija se preporučuje osobama svih životnih doba, a prvenstveno dijabetičarima i pacijentima sa kardiovaskularnim bolestima. Takođe, serijom studija utvrđeno je da aronija snižava nivo šećera u krvi, triglicerida, ukupnog holesterola i normalizuje nivo glikoziliranog hemoglobina. Preparati napravljeni na bazi ploda aronije za tri meseca snižavaju šećer u krvi čak i kod pacijenata zavisnih od insulina.
The post Kako aronija utiče pozitivno na zdravlje organizma appeared first on Kakopedija.